Društvo za zaštitu prava životinja Noa, Banja Luka

www.drustvonoa.org

From: Društvo za zaštitu prava Životinja Noa

http://www.youtube.com/watch?v=9ce4RIEZPxc&feature=PlayList&p=099621A5586949CB&index=11

http://www.youtube.com/watch?v=Md3RHsCL3Lo&NR=1

http://www.youtube.com/watch?v=N5-S6o0qu6Y&feature=related

SVJETSKI DAN BEZ MESA

Uz prvi dan proljeća u cijelom svijetu obilježava se Svjetski dan bez mesa. Na ovaj dan kada se priroda budi iz svog zimskog sna, mnogi, etički osvješteni ljudi, širom svijeta, pozdravit će proljeće pozivajući na barem jedan dan bez mesa.

Spasimo nečiji život, ali i svoj!!

Ovog mjeseca, etički osviješteni pojedinci, ali i udruženja i institucije u više od 25 zemalja i 60 gradova svijeta pozdravit će dolazak proljeća tako što će svoje prijatelje i susjede pozvati da na prvi dan proljeća odbace svoje mesne navike i razmisle o svim prednostima i bogatstvu vegetarijanske ishrane.

Svjetski Dan bez mesa obilježava se već više od 20 godina širom svijeta. U prenošenju poruke zdravog i nenasilnog načina života milionima građana širom svijeta te promovisanju ishrane zasnovane na bezmesnoj osnovi pridružit će se i potporu dati i gradonačelnici mnogih gradova u kojima se obilježava Dan bez mesa.

MESO NIJE ZDRAVO

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) utvrdila je da su prehrambeni faktori odgovorni za najmanje 30% svih kancerogenih oboljenja u zapadnim zemljama. Kod slučajeva raka dojke, prostate, bubrega, debelog crijeva i gušterače, utvrđeno je da je konzumacija crvenog i prerađenog mesa, zasićenih/životinjskih masnoća kao i ‘teška’ hrana s puno mesa povećala rizik od dobijanja raka. Velike studije u Engleskoj i Njemačkoj pokazale su da kod vegetarijanaca postoji 40% manja vjerovatnost razvoja raka u usporedbi s onima koji jedu meso. Vegetarijanska prehrana bogata cjelovitim žitaricama, mahunarkama, povrćem i voćem djeluje kao preventivna mjera u zaštiti organizma. Prema tome, ne čudi činjenica da je kod vegetarijanaca najniži stepen rizika obolijevanja od raka te da oni imaju znatno smanjeni rizik u usporedbi s onima koji konzumiraju meso.

Životinje se hrane prisilno, dobijaju injekcije hormona rasta, stimulanse apetita, antibiotike, sedative. Zbog taloženja u tijelu životinja dolazi čak do 14 puta veće koncentracije pesticida u mesu i pet puta veće koncentracije u mliječnim proizvodima u odnosu na povrće.

Svaki drugi građanin Bosne i Hercegovine umre od bolesti srca i krvnih žila, a podaci pokazuju da se te bolesti u velikoj mjeri mogu spriječiti, u više od 90 posto slučajeva

MESO JE EKOBOMBA

Trećina svjetske površine pretvara se u pustinje zbog proizvodnje mesa, više od pola svjetskih okeana približava se tački ekološkog kolapsa zbog ribarstva.

Za krave u mesnoj industriji koriste se ogromna prostranstva u vidu pašnjaka, zbog pašnjaka se spaljuju šume, činom paljenja zagrijava se zemlja i planeta Zemlja ostaje bez kisika.

„Uticaj masovnog uzgoja stoke kada je u pitanju globalno zagrijavanje jednak je u potpunosti uticaju automobilskog saobraćaja. Kada još uzmemo u obzir eksploataciju šuma za pašnjake i krmu za stoku te pretvaranje savana u pustinje, eroziju brdovitih predjela, izuzetno veliku potrošnju vode i energije, vidimo da sa svakim kilogramom mesa trošimo, uništavamo i zagađujemo našu planetu sa svakog aspekta“ (Wuppertalski institut za klimu, okoliš i energiju)

Mesna industrija predstavlja prvog zagađivača vode, a drugog zagađivača zraka na planeti. Industrijski uzgoj životinja, odnosno mesa donosi opasnost od zaraza. Kao što su: salmonela, ptičija gripa, bruceloza, kravlje ludilo...

Životinje za ishranu čovjeka zbog neprirodne okoline i načina ishrane često oboljevaju ne samo od raznih upala, već i od malignih oboljenja, tumora i sličnih deformacija. Kada životinja ima rak ili tumor na određenom dijelu tijela, taj se dio odstrani. Ostatak pun otrova i bolesti prodaje se kao meso, a tumori se dodaju u mljeveno meso kao što su razne salame, hrenovke i paštete. Ovo mesni proizvođači uporno ignorišu i poriču. Meso dobiveno na malim farmama najčešće nije ništa bolje. Takve životinje uglavnom ne prolaze veterinarske preglede i njihovo meso je bez kontrole.

Za proizvodnju kilograma mesa potrebno je 60 kg pšenice, dok se na površini veličine pet fudbalskih igračišta, odnosno 10 hektara, može uzgojiti mesa za prehranu tek dvoje ljudi. Na istoj površini može se uzgojiti kukuruza za 10 ljudi, žita za 24 ljudi ili soje za 61 ljudi.

Jedenjem mesa podržava se glad u svijetu i neravnopravna distribucija hrane!

Broj vegetirijanaca je u stalnom porastu. Sve je više ljudi koji iz suosjećanja prema patnjama životinja odbacuju meso. Osnova etičkog vegetarijanstva je spoznaja da ostala živa bića imaju osjećaje i da su njihovi osjećaji isti našima kao i nepobitna činjenica da meso nije potrebno u ljudskoj prehrani. Stoga prvi dan proljeća ove godine može biti prvi dan savjesnijeg odnosa prema životinjama, prirodi i vlastitom zdravlju.

Prijatelji životinja u BiH obilježit će ovaj dan družeći se s vegetarijancima i onima koji to još uvijek nisu uz degustirajući specijalitete bez mesa, pozivajući druge da razmisle o etičkom načinu ishrane, napominjući da su biljke hrana budućnosti.