Visitor:
Animal Protection > Worldwide Actions > Herzegovina
March 20, 2009 News Update

printer friendly, larger print version

Dru�tvo za za�titu prava �ivotinja Noa, Banja Luka

www.drustvonoa.org

From: Dru�tvo za za�titu prava �ivotinja Noa

http://www.youtube.com/watch?v=9ce4RIEZPxc&feature=PlayList&p=099621A5586949CB&index=11

http://www.youtube.com/watch?v=Md3RHsCL3Lo&NR=1

http://www.youtube.com/watch?v=N5-S6o0qu6Y&feature=related

SVJETSKI DAN BEZ MESA

Uz prvi dan proljeća u cijelom svijetu obilje�ava se Svjetski dan bez mesa. Na ovaj dan kada se priroda budi iz svog zimskog sna, mnogi, etički osvje�teni ljudi, �irom svijeta, pozdravit će proljeće pozivajući na barem jedan dan bez mesa.

Spasimo nečiji �ivot, ali i svoj!!

Ovog mjeseca, etički osvije�teni pojedinci, ali i udru�enja i institucije u vi�e od 25 zemalja i 60 gradova svijeta pozdravit će dolazak proljeća tako �to će svoje prijatelje i susjede pozvati da na prvi dan proljeća odbace svoje mesne navike i razmisle o svim prednostima i bogatstvu vegetarijanske ishrane.

Svjetski Dan bez mesa obilje�ava se već vi�e od 20 godina �irom svijeta. U preno�enju poruke zdravog i nenasilnog načina �ivota milionima građana �irom svijeta te promovisanju ishrane zasnovane na bezmesnoj osnovi pridru�it će se i potporu dati i gradonačelnici mnogih gradova u kojima se obilje�ava Dan bez mesa.

MESO NIJE ZDRAVO

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) utvrdila je da su prehrambeni faktori odgovorni za najmanje 30% svih kancerogenih oboljenja u zapadnim zemljama. Kod slučajeva raka dojke, prostate, bubrega, debelog crijeva i gu�terače, utvrđeno je da je konzumacija crvenog i prerađenog mesa, zasićenih/�ivotinjskih masnoća kao i �te�ka� hrana s puno mesa povećala rizik od dobijanja raka. Velike studije u Engleskoj i Njemačkoj pokazale su da kod vegetarijanaca postoji 40% manja vjerovatnost razvoja raka u usporedbi s onima koji jedu meso. Vegetarijanska prehrana bogata cjelovitim �itaricama, mahunarkama, povrćem i voćem djeluje kao preventivna mjera u za�titi organizma. Prema tome, ne čudi činjenica da je kod vegetarijanaca najni�i stepen rizika obolijevanja od raka te da oni imaju znatno smanjeni rizik u usporedbi s onima koji konzumiraju meso.

�ivotinje se hrane prisilno, dobijaju injekcije hormona rasta, stimulanse apetita, antibiotike, sedative. Zbog talo�enja u tijelu �ivotinja dolazi čak do 14 puta veće koncentracije pesticida u mesu i pet puta veće koncentracije u mliječnim proizvodima u odnosu na povrće.

Svaki drugi građanin Bosne i Hercegovine umre od bolesti srca i krvnih �ila, a podaci pokazuju da se te bolesti u velikoj mjeri mogu spriječiti, u vi�e od 90 posto slučajeva

MESO JE EKOBOMBA

Trećina svjetske povr�ine pretvara se u pustinje zbog proizvodnje mesa, vi�e od pola svjetskih okeana pribli�ava se tački ekolo�kog kolapsa zbog ribarstva.

Za krave u mesnoj industriji koriste se ogromna prostranstva u vidu pa�njaka, zbog pa�njaka se spaljuju �ume, činom paljenja zagrijava se zemlja i planeta Zemlja ostaje bez kisika.

�Uticaj masovnog uzgoja stoke kada je u pitanju globalno zagrijavanje jednak je u potpunosti uticaju automobilskog saobraćaja. Kada jo� uzmemo u obzir eksploataciju �uma za pa�njake i krmu za stoku te pretvaranje savana u pustinje, eroziju brdovitih predjela, izuzetno veliku potro�nju vode i energije, vidimo da sa svakim kilogramom mesa tro�imo, uni�tavamo i zagađujemo na�u planetu sa svakog aspekta� (Wuppertalski institut za klimu, okoli� i energiju)

Mesna industrija predstavlja prvog zagađivača vode, a drugog zagađivača zraka na planeti. Industrijski uzgoj �ivotinja, odnosno mesa donosi opasnost od zaraza. Kao �to su: salmonela, ptičija gripa, bruceloza, kravlje ludilo...

�ivotinje za ishranu čovjeka zbog neprirodne okoline i načina ishrane često oboljevaju ne samo od raznih upala, već i od malignih oboljenja, tumora i sličnih deformacija. Kada �ivotinja ima rak ili tumor na određenom dijelu tijela, taj se dio odstrani. Ostatak pun otrova i bolesti prodaje se kao meso, a tumori se dodaju u mljeveno meso kao �to su razne salame, hrenovke i pa�tete. Ovo mesni proizvođači uporno ignori�u i poriču. Meso dobiveno na malim farmama najče�će nije ni�ta bolje. Takve �ivotinje uglavnom ne prolaze veterinarske preglede i njihovo meso je bez kontrole.

Za proizvodnju kilograma mesa potrebno je 60 kg p�enice, dok se na povr�ini veličine pet fudbalskih igrači�ta, odnosno 10 hektara, mo�e uzgojiti mesa za prehranu tek dvoje ljudi. Na istoj povr�ini mo�e se uzgojiti kukuruza za 10 ljudi, �ita za 24 ljudi ili soje za 61 ljudi.

Jedenjem mesa podr�ava se glad u svijetu i neravnopravna distribucija hrane!

Broj vegetirijanaca je u stalnom porastu. Sve je vi�e ljudi koji iz suosjećanja prema patnjama �ivotinja odbacuju meso. Osnova etičkog vegetarijanstva je spoznaja da ostala �iva bića imaju osjećaje i da su njihovi osjećaji isti na�ima kao i nepobitna činjenica da meso nije potrebno u ljudskoj prehrani. Stoga prvi dan proljeća ove godine mo�e biti prvi dan savjesnijeg odnosa prema �ivotinjama, prirodi i vlastitom zdravlju.

Prijatelji �ivotinja u BiH obilje�it će ovaj dan dru�eći se s vegetarijancima i onima koji to jo� uvijek nisu uz degustirajući specijalitete bez mesa, pozivajući druge da razmisle o etičkom načinu ishrane, napominjući da su biljke hrana budućnosti.

Fair Use Notice and Disclaimer
Send questions or comments about this web site to Ann Berlin, annxtberlin@gmail.com